preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Razno

 

Himna OŠ Čavle

U našem grobničkom kraju,

jedna je škola za koju svi znaju;

kao kaštel poznata, samo malo manja

utvrda je igre, prijateljstva znanja.

 

Prozori su njeni zrcala za ptice

i za svako dječje nasmijano lice;

u mirisu šume, dahu Mediterana

ona nam je drugi dom svakoga dana.

 

Ref.

Mi smo uvijek spremni za pjesmu i ples,

ponosno nosimo pobjednički dres,

djetinjstva našeg ti čuvaš blaga,

bila si i ostala čavjanska škola draga!

 

Na satovima svim u zraku su ruke

i kad dođe vrijeme za put u nove luke

bit ćemo spremni za sva vremena

u kojima ćeš ostati najdraža uspomena!

 

10. STUDENI - SVJETSKI DAN ZNANOSTI ZA MIR I RAZVOJ

OŠ Čavle, 10.11.2017.

Integrirani dan - PRIRODNE NEPOGODE

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj obilježili smo integriranim danom na temu Prirodne nepogode. Tema je, nažalost, vrlo aktualna, a povezali smo je i sa multidisciplinarnim danom Sigurna djeca koji provodimo svake godine u mjesecu travnju i posvećujemo ga ekologiji, zaštiti, spašavanju i prevenciji.

 

 

            Integriranim danom bili su obuhvaćeni svi učenici 1. - 8. razreda te učenici PŠ Grobnik. Uspješnoj realizaciji ovog dana svakako je doprinijela kreativnost učitelja i trud učenika koji su aktivno sudjelovali i sa zanimanjem pratili brojne sadržaje. Poseban doprinos integriranom danom dala je i Građevinska tehnička škola Rijeka čiji su učenici sa svojom profesoricom Zvjezdanom Veršić  Žunić predstavili učenicima osmih razreda projekt Konstrukcije otporne na vremenske nepogode.

            Sve aktivnosti koje smo planirali i proveli u integriranom danu imale su za cilj:

  • aktivno učešće učenika u procesu nastave - učenje gledanjem, slušanjem, analiziranjem i istraživanjem, 
  • međupredmetna i unutarpredmetna  korelacija te suradnički odnos u integriranom načinu rada kao pomoć učenicima u otkrivanju povezanost pojava u životu sa predmetnim područjima u školi,
  • naučiti učenike da poštuju prirodu i zakone prirode,
  • razvoj ekološke svijesti i odgovornosti prema prirodu,
  • osvijestiti učenike kako se odgovorno ponašati u slučajevima prirodnih nepogoda,
  • doprinijeti boljem razumijevanju prirodnih znanosti i matematike od strane učenika i povećati njihovo zanimanje za ta područja znanosti,
  • spoznati važnost znanosti i znanstvenih otkrića u svakodnevnom životu te u promociji mira i održivog razvoja,
  • osvjestiti važnost nacionalne i međunarodne solidarnosti u širenju rezultata znanstvenih istraživanja te usmjeriti pažnju izazovima s kojima se suočava znanost.

             Aktivnosti, oblici i metode rada bili su uistinu različiti, u skladu s predmetnim područjem, uzrastom učenika i nastavnim planom i programom, ali cilj je ostvaren.

             Za učenike 1. - 4. razreda, integriranom danu prethodila je terenska nastava, a tijekom integriranog dana s učenicima se je razgovaralo o nedavnim elementarnim nepogodama koje su pogodile Hrvatsku i pojedine zemlje u svijetu, obrađivali su se prikladni književni tekstovi u čitankama nakon čega je uslijedilo stvaralačko pisanje, slušanje, interpretacija, ilustracija te postavljanje izložbe fotografija s terenske nastave i rad za natječaj  Državnog ureda za zaštitu i spašavanje na temu Prirodne katastrofe.

1.b razred -požar, poplava, potres...-naučili smo slovo P!

  Učenici 5. - 8. razreda imali su prilike primijeniti stečena znanja, ali i nešto novo naučiti.

Tako su na satovima Hrvatskog jezika učenici petih razreda, u sklopu medijske kulture, pogledali isječak iz dokumentarnog filma, interpretirali tekst Bura na moru i okušali se u stvaralačkom pripovijedanju u 1. i 3. osobi. Učenici šestih razreda pogledali su kratku prezentaciju i film na temu prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda nakon čega je uslijedila literarna radionica na zadanu temu. Učenici sedmih razreda su pogledali isječak iz dokumentarnog filma Uragan Irma na Floridi i sat medijske kulture završili pisanjem komentara na gledano. Učenici osmih razreda su čitali  kratke tekstove o pojedinim prirodnim katastrofama, gledali slikovne i video sadržaje, dokumentarni film Život nakon poplave te sudjelovali u kvizu na navedenu temu koristeći naučeni vokabular.

Na satu Hrvatskoga jezika

Na satovima Likovne kulture učenici petih razreda su kontrastom toplo-hladno prikazali požar kao jednu od čestih prirodnih katastrofa, a učenici sedmih razreda su, u maniri kolorističke perspektive, prikazali posljedice prirodnih katastrofa, s naglaskom na požar i poplavu.

Na satovima Glazbene kulture učenici četvrtih i šestih razreda su proučavali temu oluje i sveprisutne bure u različitim glazbenim pravcima.

Učenici sedmih razreda su na satovima Engleskoga jezika, nakon gledanja kratkog isječka vijesti o vremenskim neprilikama, raspravljali da li mediji šire paniku ili smiruju gledateljstvo. Učenici osmih razreda su, obrađujući nastavnu jedinicu  Natural Disasters, proširili vokabular povezan sa temom prirodnih katastrofa (flood, fire, tornado, hurricane, tsunami, earthquake, volcano eruptions,...), a zatim je uslijedilo upoznavanje učenika sa najvećim prirodnim katastrofama koje su pogodile zemlje engleskog govornog područja (veliki požar u Londonu, potres u San Franciscu, uragan Katrina...).

Engleski jezik - najveće prirodne katastrofe koje su pogodile zemlje engleskog govornog područja

Na satovima Njemačkoga jezika učenici osmih razreda su se upoznali s njemačkim nazivima za prirodne nepogode te na temelju PPT prezentacije i fotografija razgovarali o nastanku i posljedicama nepogoda.

Na satu Njemačkog jezika

Na satovima Matematike učenici šestih razreda su otkrili da je Rijeka bila najkišovitiji grad u Hrvatskoj  u posljednjih dvanaest mjeseci te da je bila tri puta kišovitija od Londona  u tom razdoblju.

Grafički prikaz učestalosti i jačine potresa u Primorsko-goranskoj županiji izradili su učenici sedmih razreda.

 

Jesu li životinje vidovite i promjene u ponašanju pojedinih vrsta životinja pred potres, bila je tema satova Prirode u petim razredima, a kako se pripremiti za duži boravak u skloništu tema sata Biologije u sedmim razredima.

Na satovima Fizike učenici sedmih razreda su upoznali život i rado hrvatskog  znanstvenika Andrije Mohorovičića koji je proučavao potrese i došao do iznimnog otkrića da se Zemljina kora odvaja od plašta pri udaru potresa.

Fizika -Andrija Mohorovičić

Učenici petih razreda upoznali su se na satovima Povijesti s teškoćama života u pustinjskom području i pokušali odgovoriti na pitanja kako pobijediti sušu i konstruirati mrežu kanala, kako u pustinji sagraditi grad koji je zaštićen od oluja i pijeska…, a dokumentarni film Vulkan koji je gotovo uništio svijet bio je poticaj za razgovor o mogućim posljedicama.

Radionica na satu Povijesti - Vulkan koji je gotovo uništio svijet

Na satovima Geografije bilo je posebno zanimljivo. Učenici šestih razreda izučavali su tsunami, potrese, vulkane i Pacifički vatreni prsten te se na 3 D maketi poigrali s erupcijom vulkana.

Geografija - demonstracija erupcije vulkana

Učenici petih i sedmih razreda su na satovima Tjelesno- zdravstvene kulture učili savladavati prepreke u slučaju elementarne nepogode (poligon prepreka -budimo spretni i izvucimo se iz nevolje, spajanje u lanac, prenašanje unesrećenih…), na satovima Informatike učenici petih razreda su u Paint programu crtali erupciju vulkana, učenici sedmih razreda analizirali oborine u gradu Rijeci u programu MS Word, učenici osmih razreda pripremili PowerPoint prezentaciju o ekskurziji s naglaskom na nepogode koje su nedavno zadesile Nin, Zadar, Šibenik …. , a na satovima Vjeronauka proučavali su se tekstovi Starog zavjeta na temu prirodnih nepogoda.

TZK-a -poligon prepreka i prenošenje unesrećenih

Upotreba microbitova na satu Informatike

            Ovakvih dana bi, po riječima učenika i učitelja, trebalo biti što više, a cilj je svakako postignut: učilo se, stvaralo i predstavljalo s velikim žarom i zadovoljstvom u prilog čemu govore osmjesi na licima naših učenika.

Anita Štimac, učiteljica matematike i informatike



SVJETSKI DAN ZNANOSTI ZA MIR I RAZVOJ 2016.

Izumi – život današnjice

Svjetski dan znanosti obilježavaju sve zemlje članice UNESCO-a, a dosada su ga najintenzivnije slavili u Kanadi, Madagaskaru, Portugalu i Tunisu. Osnovna misao vodilja projekta je da znanost utječe na mir i razvitak, stoga mora biti iskorištena za razvoj miroljubivog i skladnog društva. U UNESCO-u smatraju da je obilježavanje Dana znanosti prava prilika za uspostavljanje suradnje između obrazovnih i znanstvenih ustanova s ciljem lakšeg razumijevanje prirodnih znanosti te povećati zanimanje učenika za znanstvena područja.

Ove godine, povodom Dana znanosti, OŠ Čavle obilježila je  160. obljetnicu rođenja Nikole Tesle projektom Čovjek koji je rasvijetlio svijet kojim se predstavio lik i djelo velikog znanstvenika te radionicama posvećenim prirodnim znanostima. Na ovogodišnjem projektu marljivo su radili kreativni matematičari, novinari, fizičari, kemičari, povjesničari, informatičari i likovnjaci uz svoje voditelje.

U realizaciju projekta uključile su se novinarke koje su nakon odrađene ankete pripremile kratku prezentaciju aktivnosti. Razgovarale su s učenicima o znanosti i znanstvenicima postavljajući im tri pitanja: Što je znanost? Tko su znanstvenici? Koje vrste znanosti poznaju?

Dobile su zanimljive odgovore od učenika koje su zatekle na školskom dvorištu. Da bi znale točne odgovore na pitanja koja su postavile i objasnile nazočnim učenicima, poslužile su se različitim izvorima i objasnile da je znanost organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama, da je cilj znanosti istražiti, analizirati, opisati i objasniti stvarnost te odrediti odnos između uzroka i posljedice te da su znanstvenici  ljudi koji se bave različitim vrstama znanosti kao što su prirodne znanosti, tehničke znanosti i tehnologija, medicinske, poljoprivredne, društvene, umjetničke i humanističke znanosti.

Mnogi ljudi su se u prošlosti bavili znanošću. Da nije bilo njih i izuma, naš bi današnji život bio siromašniji. Među priznatim znanstvenicima, novinarke su izdvojile deset hrvatskih izumitelja i njihove izume bez kojih ne možemo zamisliti svakodnevni život. Izdvojile su deset najvećih hrvatskih  znanstvenika. Među njima svoje su mjesto našli: Ivan Lupis, Faust Vrančić, Slavoljub Penkala, Tomislav Uzelac, Franjo Kajfež, Herman Potočnik, Ivan Vučetić, Ruđer Bošković, Andrija Mohorovičić i Nikole Tesla. Kratko predavanje bilo je popraćeno zanimljivom prezentacijom fotografija priznatih Hrvata, njihovim pronalascima i patentima. Predstavljanje bogate hrvatske izumiteljske obitelji, završilo je dobro uvježbanim intervjuom glavne urednice školskoga lista i Nikole Tesle kojega je izvrsno odglumio Franko Žeželić, učenik osmoga razreda. Urednica je postavljala pitanja, a mladi glumac je vrlo vješto odgovarao tako da su gledatelji mogli dobiti iscrpan uvid u život izumitelja i njegovo stvaralaštvo.

Franko Žeželić kao Nikola Tesla

Saznali su pojedinosti iz Teslina života, njegovom stavu prema životu, prehrani, higijeni te o radu koji je Teslu učinio tako poznatim i cijenjenim u svijetu. U intervjuu je bilo govora o višefaznom sustavu prijenosa električne energije, indukcijskom motoru, generatoru i transformatoru. Izdvojena je i pojedinost vezana uz druženje s Markom Twainom koji je Teslin indukcijski motor smatrao najvrjednijim patentom pa čak i od telefona. Uz glavnog sudionika intervjua bili su i njegovi pomoćnici, kreativni fizičari, koji su na jednostavan način objasnili princip rada generatora i transformatora. Ono što je bilo posebno bilo je predstavljanje naprave poznate kao Teslino jaje kojim se demonstrira djelovanje okretnog magnetskog polja i video zapis nastao u Smiljanu. Osim navedenih izuma, učenici su upoznati i s ostalim Teslinim patentima. Na kraju intervjua, „ mladi znanstvenik“ poslužio se poznatim citatom :

 „ Neka budućnost kaže istinu, procijenite svakoga čovjeka prema njegovom radu i zaslugama. Sadašnjost je njihova, ali budućnost je moja, za koju sam tako naporno radio. A osim toga: Ako ne znate kako, promatrajte pojave prirode, ona će vam dati jasne odgovore i inspiraciju.“

Nakon intervjua uslijedila je prezentacija kreativnih matematičara koji su za tu prigodu pripremili kratak isječak iz filma o tome kako bi izgledao život bez struje te pregled aktivnosti i zadatke koje su morali odraditi prilikom posjete  HEP – u Rijeka. Uz fotografije i video isječke učenici su dobili informacije o tome kako se proizvodi električna energija pomoću generatora u hidroelektranama te pojedinosti o HE Rijeka koja koristi vodu iz akumulacijskog jezera Valići u Grohovu. Napomenuto je da je danas u Hrvatskoj u pogonu 17 velikih hidroelektrana (snage veće od 10 megavati) i 20 malih hidroelektrana (snage od 0,5 do 10 megavati). Najveća hidroelektrana je HE Zakučac sa snagom 486 megavatsati, a isporučuje oko trećinu ukupne hidroenergije u Hrvatskoj.

Terenska nastava, HE Rijeka

Da bi se rečeno još više približilo učenicima, učenik 6. razreda Luka Štimac, izradio je svoj vlastiti generator, demonstrirao njegov rad i pozvao ostale učenike da mu se pridruže u istraživanju i izradu zanimljivih uređaja.

Generator Luke Štimca

 Kreativni matematičari uz pomoć novinara izradili su zidni plakat na kojem su istaknuli Tesline izreke i lentu vremena s najvažnijim događajima iz života Nikole Tesle. Spojili su dijelove hamer papira i na njima nacrtali pravac na kojem su istaknuli točku kojoj je pridružen broj 1850 jer je u tom desetljeću, odnosno 1856. godine rođen Nikola Tesla. Odlučili su da će udaljenost svakog desetljeća na pravcu biti 30 cm tako da su svako desetljeće podijelili  na deset jednakih dijelova pa je udaljenost između točaka kojima su redom pridružene godine od 1850. do 1950. 3 cm. Na taj način mali kreativci su dobili brojevni pravac. Ispod pojedinih točaka pravca zalijepili su listić s događajem iz života Nikole Tesle koji se dogodio one godine koja je pridružena istaknutoj točki. Tako je nastala lenta vremena, tj. brojevni pravac na kojem su  kronološki poredani važni događaji iz Teslina života.

Izrada lente vremena

 Da znanost može biti zabavna, novinari su pripremili kreativni zadatak tj. nagradnu razmještaljku kojoj je trebalo smjestiti brojeve od 1 do 9 u krugove tako da zbroj brojeva na svakoj stranici trokuta bude 17. Učenici su spremno prihvatili izazov, odvažili se i krenuli u rješavanje zadatka. Učenik koji je uspješno riješio zadatak dobio je prigodnu nagradu.

Nakon kreativnog predaha, novinari su se prisjetili završnog izleta osmaša kojima je bio cilj posjetiti Memorijalni centar Nikola Tesla u Smiljanu te nagradnog izleta za darovite učenike u Ozalj koji je ove godine obilježio 160. godina od rođenja Nikole Tesle i 110. godina od smrti Slave Raškaj. Nagrađeni su  imali priliku vidjeti Munjaru, staru hidrocentralu,  koja je zaštićeni spomenik kulture koji simbolizira početak elektrifikacije grada Karlovca i njegove okolice i akvarele Slave Raškaj. Ono što je zajedničko poznatoj slikarici i izumitelju je  ljubav prema prirodi, vodi i svjetlosti.

 Doprinos  Danu znanosti dali su novinari školskoga lista Malin tako da su tiskali separat, posebni otisak koji je izdan kao samostalna publikacija u čast Nikole Tesle. Glavni cilj novinara bio je popularizirati znanost tj. predstaviti znanstvene teme na jednostavan način kako bi mladi zavoljeli znanost. U separatu su, osim novinarskih uradaka, svoje mjesto našli prilozi kreativnih matematičara i fizičara, informatičara, prirodnjaka i likovnjaka. Učenici koji su sudjelovali u projektu dobili su jednu od mnogobrojnih Teslinih izreka kako uspomenu na Dan znanosti 2016.

Čovjek koji je rasvijetlio svijet, separat povodom Dana znanosti 2016.

Nakon uspješno predstavljenog projekta, učenici su sudjelovali u radionicama: Mala škola fizike, Mala škola kemije, radionica povijesti Zanimljivosti iz života velikih hrvatskih izumitelja, Matematička radionica, radionica Robotike, Matematičko natjecanje Dabar te radionica Školski jezikoslovci. Radionice su organizirali predmetni učitelji i učiteljice, voditelji izvannastavnih aktivnosti i profesorice iz Odsjeka za matematiku Sveučilišta u Rijeci (Geometrija na sferi - 7. i 8. razredi i voditeljice dr.sc. Vedrana Mikulić Crnković i Ivona Novak, prof.; Matematičke igre s čvorovima - 5. i 6. razred i voditelji Milan Blažević, prof. i dr.sc. Doris Dumičić Danilović).

Matematička igra s čvorovima                 Geometrija na sferi

U Maloj školi fizike napredni fizičari demonstrirali su nekoliko zanimljivih pokusa. Pokazali su pokus u kojem grožđice mogu „plesati“ u mineralnoj vodi, pokus kojim se dokazuje da se različite tekućine ne miješaju kada ih se stavi u istu menzuru i jedan od zanimljivijih pokusa bio je onaj kojim se pokazalo kako se balon neće probušiti ako ga probušimo drvenim štapićem. Ovakvim pristupom fizici, znanost postaje veoma privlačna i najmlađima. Na radionici kemičara predstavljen je niz atraktivnih demonstracijskih pokusa. Najatraktivniji pokusi nazvani su Slonova pasta i Kameleon.

Mala škola fizike                      Mala škola kemije

Učenike 1. - 4. razreda učiteljice su uvele u svijet znanosti,  pojasnivši im pojam znanosti  i ciljeve obilježavanja Svjetskog dana znanosti za mir i razvitak, a potom predstavile neke od najznačajnijih hrvatskih znanstvenika. Naglasak je, naravno, bio na Nikoli Tesli i njegovim izumima. Nakon predavanja uslijedila je najdraža aktivnost učenicima, izvođenje pokusa. Uz pokuse učenici su imali priliku pogledati prezentaciju koja je prikazivala optičke iluzije kojima se koriste pojedini  umjetnici u svojim slikama i skulpturama. Zaključili su da nas, naše najdragocjenije osjetilo, vid može vrlo lako zavarati.

Još jednom dokazano je da se navedenim aktivnostima primjerenim osnovnoškolskom uzrastu želi popularizirati znanost kroz zabavne i kreativne aktivnosti u koje su uključeni učenici i njihovi učitelji. Obilježavanje Dana znanosti trebalo bi jasno poručiti da je svako znanje korisno, da se njime tumače pojave i svijet koji nas okružuje.

Dolores Maršanić, učiteljica hrvatskoga jezika



DAN ZNANOSTI U OŠ ČAVLE 2015.

10. studenog ove godine OŠ Čavle obilježila je Svjetski dan znanosti. Ciljevi obilježavanja ovog dana u našoj školi su osnaživanje svijesti učenika o ulozi znanosti u promociji važnosti obrazovanja i postizanju održivog razvoja, ali i podupiranje solidarnosti u širenju rezultata vlastitih istraživanja s razrednim kolegama i prijateljima te usmjeravanje njihove pažnje ka svekolikim izazovima s kojima se danas suočava znanost.

 

Počeli smo od najmanjih. U suradnji sa svojim učenicima, učitelji Matija Malatestinić, Alenka Žagar Pančić te Andreja Miler i Doris Šanko osmislili su brojne interdisciplinarne aktivnosti koje su prezentirane pred drugim učenicima. Radionice iz fizike, kemije te brojni pokusi bili su samo neke od aktivnosti u kojima su se okušali učenici. Iz područja fizike, saznali su da je moguće proizvesti zvuk glasan ili tih u ovisnosti koliko je jak pritisak prsta na staklo. Također, moguće je promijeniti jačinu zvuka ako se promijeni količina vode u čaši. Da se svojstva tekućine mogu mijenjati ovisno o tome je li slatka ili slana, naučili su pomoću jajeta koje propada sve dok ne dođe do slane vode. U toj točki voda je dovoljno gusta da jaje može plutati, baš kao i ljudi u moru. Iz kemije, mali no vrlo motivirani znanstvenici, već su naučili da soda bikarbona i ocat čine bazu i kiselinu. Pomiješani zajedno čine kemijsku reakciju kojom se oslobađa plin ugljikov dioksid u obliku sitnih mjehurića koji se pjene. Iz prirode, doznali su nešto o tajnama postanka živog svijeta – Svemir, to beskonačno prostranstvo koje nas okružuje, nastao je prije 13 milijardi godina, u golemoj eksploziji - takozvanom Velikom prasku.

Kad je riječ o višim razredima osnovne škole, ove su godine učitelji matematike, prirode, geografije, fizike i kemije uložili velik trud kako bi učenici poboljšali razumijevanje prirodnih znanosti i potaknuli njihovo zanimanje za ta ista područja. Primjerice, na ovaj projektni dan vrlo interesantnu radionicu Grobničke Alpe vodili su učitelji Ljerka Linić i Robert Žagar, dok su učenice voditeljice bile Matea Cico i Laura Kondić. U dva školska sata učenici su pogledali prezentaciju pomoću koje su se upoznali s ovim školskim projektom, a potom sudjelovali u kratkoj matematičkoj radionici te radionici iz geografije. Još prije četiri godine cijeli projekt vodile su učiteljice Ljerka Linić i Gordana Janeš Majnarić s učenicama Marijom Žeželić, Nikol Marelja Bošnjak, Irom Fabrio, Klarom Žeželić i Sarom Grgurić. Projekt je u doista odličnoj konkurenciji dobio pohvalu za matematičku obradu teme na Festivalu znanosti u Puli 2012. godine. Na matematičkoj radionici ovogodišnjeg Dana znanosti, nakon što su učenici pogledali prezentaciju, zaključili su da se krivuljama može mjeriti njihova zakrivljenost. Pokušali su svaki vrh zamijeniti kružnicom i vidjeti hoće li se rezultati podudarati s onim iz 2012. godine. Rezultati su bili slični - nakon aproksimacije vrhova kružnicama, pokušali su izmjeriti koliko je duga linija na fotografiji koju vrhovi crtaju na nebu. Također, testirali su rezultat iz 2012. godine koji je dobila Marija Žeželić izračunavanjem duljine lukova kružnica. Učenici su kopirali liniju s fotografije na prazan papir, a potom su izmjerili koliko je duga ta linija pomoću krivinomjera. Slijedeći i ovaj primjer, dobili su isti rezultat kao i 2012. Slijedila je radionica iz geografije učitelja Roberta Žagara. Na geografskoj karti učenici su trebali pronaći sve vrhove koji su se spominjali u projektu. Zatim su na temelju uputa učitelja, proučivši fotografiju Grobničkih Alpi, odredili tip vegetacije koji na određenoj nadmorskoj visini prevladava.

Nakon uvodne riječi ravnateljice, nastavivši u zavičajnom tonu, učenici u holu škole predstavili su neka od školskih postignuća. Učenica Gordane Majnarić Janeš, Karin Volarić, upoznala nas je s nizom matematičkih radionica u kojima su naši učenici vrijedno radili i uspješno prezentirali našu školu tijekom zadnjih pet godina te bili nagrađivani u svojim kategorijama. Potom nas je učenica Lee Kumić, Ramona Zoretić, upoznala s povijesnim i kulturalnim značenjem grobničkog Kaštela za ovaj kraj, kako bi nas uvela u tematiku kojom smo se ove godine posebno bavili.

Upravo smo Kaštel upotrijebili kao model pri izradi maketa, a poslužio je i kao odličan materijal za tehničku, građevinsku, informatičku i prirodoslovnu radionicu. U učionici tehničke kulture bilo je zato posebno zanimljivo - pod nazivom Stari vitez naš kaštel održane su građevinska, tehnička, informatička i prirodoslovna radionica pod nadzorom učiteljice Marije Prihode.

Tehničari su uspješno prenijeli zadane mjere na papir, prirodoslovci su izradili poučne herbarije koristeći vegetaciju kakva se oko njega može pronaći, a graditelji su crteže prenijeli u konkretne oblike pomoću kamenčića i kartona te izradili nekoliko doista vjernih malih replika Kaštela. Informatičari su pak izvijestili o svemu u svojim PPT prezentacijama, a potrudili su se i obogatiti prezentaciju maketa iznijevši poneke interesantne činjenice o samom Kaštelu koje su pronašli na internetu. Učenici Mire Fafanđel posebno su se iskazali u robotici. Arian Maršanić prezentirao je izradu Robobube iz Ljetne škole tehničkih aktivnosti 2015. u Kraljevici. Zatim je uslijedila demonstracija tog autonomnog hodača s tri para nogu, upravljanog mikrokontrolerom, za kojeg smo uvidjeli da reagira na svjetlost. Teo Baffo prezentirao je kup natjecanje Robotrka na prstenac, modernu inačicu drevne Trke na prstenac koja se inače održava u Barbanu u Istri. Umjesto konja učenici su domišljato koristili robotska kolica s kopljem. Nakon prezentacije održano je međurazredno natjecanje u kojem se 4. b pokazao najuspješnijim u gađanju prstenca.

     Učenici su se dobro zabavili na prirodoslovnim radionicama. Na radionici pod nazivom Malin pod mentorstvom učiteljice Ivane Vadlje, učenice Nika Butković i Anja Juričić prezentirale su sudionicima što je sve potrebno za izradu kruha te koja je uloga kvasca u procesu izrade. Nakon teorijskog dijela uslijedio je praktični - sudionici radionice su, pod vodstvom učiteljica Marice Šimunović i Anite Štimac, zamijesili kruh. No, kako bi u recept ubacili i malo matematičkog izračuna, morali su pretvoriti mjerne jedinice za masu i tekućinu te računati omjere te prionuti izradi tijesta. Kad je radionica bila gotova, školom se širio miris rumenih peciva.

Da i matematika može biti kreativna, uvjerili su se polaznici radionice Zbirka zadataka, koju su vodili Đurđica Štanta, pripravnica matematike, te učenici Marina Čunko, Matej Kralj, Mirjan Kralj te Franko Žeželić. Radionica je započela prezentacijom zbirke zadataka koju su izradili upravo polaznici Kreativne matematike. Sudionici su bili podijeljeni u četiri grupe, a svaka je grupa dobila listić sa zanimljivim zadacima iz spomenute zbirke - nakon rješavanja svojih, grupe su međusobno su izmijenile listiće. Grupa koja je prva riješila zadatke sa sva četiri listića dobila je slatku nagradu. Nakon natjecanja uslijedile su igre, u kojima su su sudionici pokazali svoje „matematičke vještine“ i dobro se zabavili.

Radionica je započela prezentacijom učenica Ivane Linić i Korine Hlača, koje je pripremila učiteljica Slađana Savić. Sudionici su naučili puno zanimljivosti o svjetlosti, što su učenici fizičari svojim pokusima i dokazali. O važnosti svjetlosti, posebno Sunčeve, govorili su i matematičari prezentirajući projekt o izradi sunčanog sata u Mediteranskom vrtu naše škole. Uz pomoć učiteljice Gordane Majnarić Janeš te učenica Mije Burić, Karle Ušljebrka i Tene Tomiša, sudionici su od kartona izradili sunčane satove koji sada krase učionicu. Poruka naših matematičara je bio je poziv u učionicu 104 kako bismo se uvjerili u točnost satova.

Obuhvativši sve radionice, možemo zaključiti kako je Dan znanosti za našu školu doista predstavljao posebnu priliku. Moglo bi se reći da su na jedan dan stariji učenici postali učitelji mlađima. Kao što je i prije napomenuto, svrha svih ovih aktivnosti jest jasnije razumijevanje i popularizacija znanosti te povećavanje prirodoslovne i matematičke pismenosti kod učenika. Cilj naših učitelja bio je upravo usmjeriti interese učenika na sadržaje prirodne grupe predmeta i matematike uz primjenu različitih metoda učenja, u čemu su, nadamo se, i uspjeli.

Učiteljica Lea Kumić



DAN ZNANOSTI U OŠ ČAVLE 10.11.2014.

 

10. studeni - Svjetski dan znanosti za mir i razvoj

 

U ponedjeljak, 10. studenog, u OŠ Čavle je obilježen Svjetski dan znanosti za mir i razvitak. Već nekoliko godina zaredom, u skladu s ciljevima Školskog razvojnog plana, multidisciplinarnim pristupom i sadržajno bogatim projektnim danom posvećenom znanosti želi se kod učenika razviti svijest o ulozi znanosti u promociji mira i održivog razvoja te razviti interes za prirodne znanosti i matematiku. I ovogodišnji projektni dan još jednom je podsjetio učenike kako znanost može biti korisna i zanimljiva, a organizirale su ga učiteljice matematike, Gordana Majnarić Janeš i Anita Štimac.

Za one najmlađe, učenike drugih i trećih razreda, mladi kemičari i njihova učiteljica Ivana Vadlja, pripremili su niz zanimljivih i vrlo efektnih pokusa koje su učenici pratili s oduševljenjem i ugodno iznenadili točnim odgovorima. Dio učenika prvih i četvrtih razreda uživao je u Hokus-pokus satu koji je za njih pripremila učiteljica Andreja Miler.

Za učenike 4. – 8. razreda održana je prigodna prezentacija zbirke zadataka iz matematike koju je izradila Kreativna grupa sa  učiteljicama  Gordanom Majnarić Janeš i  Anitom Štimac te  kratak film Paradoks blizanaca koji je  pripremila učiteljica matematike, Ljerka Linić.

Uslijedio je kviz Tko će biti znanstvenik? koji je osmislila učiteljica povijesti Denis Pavin, a učenici šestih razreda osmislili su sa učiteljicom hrvatskog jezika originalan plakat na temu znanosti.

Posebnost projektnih dana su vanjski suradnici koji se rado odazivaju  pozivu. Tako je radionicu Zlatni rez vodila doc. dr. sc. Vedrana Mikulić Crnković, a radionicu Pomozimo pandama Marina Šimac, magistra edukacije matematike, obje sa Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci.

Učenicima sedmih i osmih razreda svoj rad u području  masene spektrometrije, biokemije i molekularne biologije predstavio je nekadašnji učenik OŠ Čavle, dr. sc. Marko Jovanović s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.

Dio učenika isprobao je svoje računalne vještine u robotici i igri Robotrka na prstenac koju je s grupom robotičara učenicima demonstrirala učiteljica Mira Fafanđel.

Gordana Majnarić Janeš i Anita Štimac



DAN ZNANOSTI 2013. - UHVATI SVJETLOST

U petak, 8.11.2013., učenici i učitelji OŠ Čavle obilježili su Dan znanosti. Projektni dan je bio bogat sadržajima, aktivnostima, radionicama i prezentacijama projekata s jednim ciljem – popularizacijom znanosti i prirodnoznanstvene grupe predmeta među učenicima. A da znanost može biti kreativna i zabavna uvjerili su se svi oni koji su sudjelovali u projektnom danu, bilo kao promatrači ili izvođači, prezentatori i demonstratori.

"Mašta je puno važnija od znanja. Može se sve znati, ali ništa ne napraviti, dok se sa malo mašte može napraviti sve.”

Albert Einstein

 

Za učenike 1. – 4. razreda posebno je zanimljivo bilo na radionici Male škole aromaterapije . Sa voditeljicom  Centra za aromaterapiju Smilje, Tatjanom Milaković, učenici prvih razreda su izrađivali prirodne paste za zube od metvice, kadulje i zelene gline.

 

Učenici drugog do četvrtog razreda sa zanimanjem su pratili PowerPoint prezentaciju o svemiru i Sunčevom sustavu koju su pripremili učitelji pripravnici  Ana Bobić, Matea Galić i Matija Malatestinić. Uz mnoštvo fotografija i zanimljivih pojmova o zvijezdama, planetima, kometima i drugim činjenicama o svemiru i Sunčevom sustavu, kraj izlaganja popraćen je kratkim kvizom na koji su učenici spremno i rado odgovarali.

 

U sklopu projekta Shema školskog voća, Karmen Karlić, dipl. ing. agronomije i viša stručna savjetnica pri Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, održala je edukativno predavanje o korisnim i štetnim kukcima u voćnjaku i zdravim prehrambenim navikama.

·         HOKUS POKUS

Prehrambene namirnice su se koristile i u radionici  Otkrijmo zajedno gdje su učiteljice Andreja Banjavčić i Dijana Malinić na izuzetno zanimljiv način demonstrirale  najmlađima kako pokusi i znanost mogu biti kreativni, maštoviti i zanimljivi. Voditeljice su bilo ugodno iznenađene odgovorima učenika i spremnošću da aktivno sudjeluju u radionici.

I za učenike 5. – 8. razreda dan je bio ispunjen brojnim  i zanimljivim sadržajima koji su još jednom učenike uvjerili da je znanost znanje i vječno traganje za znanjem.

·         KORADO KORLEVIĆ: SUNCE I SVEMIRSKO VRIJEME

Veliki interes pobudila je radionica  koju je vodio Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice u Višnjanu. Nakon izvrsnog predavanja i razgovora o Suncu i svemirskom vremenu, Sunčevoj aktivnosti i solarnim ciklusima, zvijezdama, Sunčevim pjegama i granulama, koronalnim petljama, polarnoj svjetlosti, ozonskim rupama i opasnostima pretjeranog izlaganja Suncu, učenicima je demonstriran rad s teleskopom.

 

·         RADIONICA CAMERA OBSCURA

Interesantno i živo bilo je i u radionici Camera obscura  koju je vodila učiteljica matematike i informatike, Maja Rendić. Učenici su pinhole kamere, napravljene od kartonskih i limenih kutija, postavili u školski mediteranski vrt na polusatnu ekspoziciju. Dok su čekali da kartonski i limeni fotoaparati zabilježe sliku, pogledali su prezentaciju o povijesti i principu rada camere obscure, povijesti fotografije i postupku razvijanja i fiksiranja fotografije nakon čega su pokupili svoje pinhole kamere i krenuli s razvijanjem fotografija. Na oduševljenje svih koji su sudjelovali u radionici, kamere  su uspješno zabilježile lijepe fotografije s motivima iz školskog mediteranskog vrta.

·         MATEMATIKA – UHVATI STVARNOST

Učenici 8.b razreda, Klara Brigović, Marta Žeželić, Andrea Juričić, Ivana Bocka, Laura Fućak, Ivan Pešut i Leon Vukadin, održali su premijerno prikazivanje filma Uhvati stvarnost kojeg su izradili uz pomoć učiteljice matematike Ljerke Linić i učenika 4.b razreda. Filmski uradak učenika na  vrlo originalan način povezuje Einsteinovu teoriju relativnosti i školsku svakodnevnicu  kako bi se naglasila koncepcija transformiranja fizikalnih zakona između promatrača koji su u relativnom kretanju, jedan u odnosu na drugoga. S obzirom da je Albert Einstein teoriju relativiteta  izveo iz  jednostavne geometrije i Pitagorinog poučka, učenici su drugi dio sata posvetili predstavljanju Pitagore, prvog „pravog“ matematičara.  

·         FIZIKA – HRVATSKI VELIKANI

Uz pomoć učitelja fizike, Gorana Grbca, učenici 8.a, b i c  razreda, Zorana Jukić, Filip Špoljarić, Karla Šojat, Valentina Reljac, Ivan Pešut, Klara Brigović, Eli Derenčinović i Nika Hlača, predstavili su naše velikane -  Eduarda Slavoljuba Penkalu, Fausta Vrančića  i Nikolu Teslu. Tako su ostali učenici mogli saznati da je osim kemijske olovke, Eduard Slavoljub Penkala poznat i po izumu mehaničke olovke, termos boce, praška za pranje rublja, ali i konstrukcije prvog hrvatskog zrakoplova. Tvornica olovaka u Zagrebu, koju je osnovao Penkala,  bila je u to vrijeme jedna od najvećih tvornica olovaka u svijetu.Faust Vrančić zaslužan je pak za viseće mostove, koji su u upotrebu ušli tek 200 godina nakon njegovih nacrta,  a izumio je i mlin kojeg je pokretao vjetar te padobran koji se često neopravdano pripisivao kao zasluga Leonardu de Vinciju. Posebno interesantno bilo je predstavljanje nekih od izuma Nikole Tesle koji je nakon školovanja u Hrvatskoj i Austriji nastavio svoj rad u Parizu kao suradnik Thomasa Edisona, a samostalno u SAD-u. Učenicima su predstavljeni neki od njegovih najznačajnijih izuma – radio, bežični prijenos signala, izmjenična struja.

·         KEMIJA – HOKUS POKUS RADIONICA

 Uz pomoć balona i makete vulkana, uz mnogo pjene, malo dima i zanimljivih vizuelnih efekata, učiteljica kemije  Andreja Banjavčić i učiteljica TK-e i informatike, Dijana Malinić, održale su izvrsnu radionicu  te na vrlo simpatičan i duhovit način uvele učenike petih i šestih razreda u svijet kemije, a učenike sedmih i osmih razreda podsjetile da kemija uistinu može biti kreativna i zanimljiva

·         POSJET UČENIKA I UČITELJA OŠ MIHOVIL NAKOVIĆ, KOLJNOF (MAĐARSKA) – PROGRAM  „PRIJATEL NI NIKADA DUGO“

Budimpešta, Koljnof, Šopron…; Muzej čokolade, Sakralni muzej… samo su neke od uspomena na prekrasno druženje naših učenika i učitelja sa prijateljima iz Mađarske, a koje su podijelili s ostalim učenicima na projektnom danu prezentirajući im mali dio onoga što su vidjeli i naučili.

·         RADIONICE I NATJECANJA

Projektni dan završio je radionicama za učenike. Radionicu robotike vodila je učiteljica tehničke kulture Mira Fafanđel koja je učenicima predstavila pravila natjecanja igre Robo trka na prstenac. Tročlana ekipa naše škole koja je osvojila prvo mjesto u ovoj kategoriji na natjecanju u Barbanu u kolovozu ove godine, Barbara Bradač, Jakša Andrić i Toni Ljutić, predstavila je učenicima pravila igre nakon čega je uslijedilo pravo sportsko nadmetanje.

Učenici šestih razreda završili su projektni dan gledanjem filma, a za učenike osmih razreda u školskoj knjižnici je održano kviz natjecanje u znanju koje je vodila školska psihologica, Ankica Banduka. Sa učenicima sedmih razreda, učiteljica TZK-e, Bojana Kukec, započela je provedbu projekta Vrtim zdravi film te je održala radionicu na temu zdravlja i zdravih navika življenja.

Projektni dan je završio s porukom da nikada ne prestanemo gledati i osluškivati svijet oko sebe jer priroda ne otkriva svoje tajne odjednom i svima.

                                                                                  Ravnateljica: Tanja Stanković



DAN ZNANOSTI 2012. - KAKO ULOVITI SJENU

Osnovna škola Čavle uključila se u projekt obilježavanja Dana znanostikoji provodi udruga Zlatni rez u suradnji s tvrtkom L'Oreal Adria, a s ciljem popularizacije prirodoslovno-znanstvenih predmeta  među osnovnoškolcima. Učitelji i učenici škole Čavle, pod vodstvom učiteljice matematike i informatike Maje Rendić, osmislili su projekt pod nazivom „Kako uloviti sjenu“. Pripreme za obilježavanje Dana znanosti započele su već početkom školske godine, nastavile se kroz niz aktivnosti i radionica tijekom listopada, te kulminirale predstavljanjem projekta 9. studenog pred učenicima i učiteljima Osnovne škole Čavle i predstavnicom udruge Zlatni rez, mr.sc. Brankom Milotić.

 


 

O svjetlosti i sjeni

Na dodatnoj nastavi iz fizike, pod vodstvom učiteljice Slađane Savić, učenici su istražili što su zapravo svjetlost i sjena u očima fizike, te koja su fizikalna svojstva svjetlosti. Osmislili su niz pokusa kojima su ostalim učenicima objasnili i dočarali kakva je zapravo priroda svjetlosti i kada nastaje sjena a kada polusjena. Koristili su i optičku klupu. 

  

Pokuse na optičkoj klupi izvode učenici 8.b razreda Karla Žeželić i Filip Perušić.

 


Kazalište sjena

Učenici su istražili što je to kazalište sjena i u kojim oblicima se javljalo kroz povijest u raznim kulturama. U tome im je pomogla Denis Pavin, učiteljica povijesti. Kako bi najbolje dočarali kazalište sjena, pripremili su predstavu pod nazivom „Priča o čudnovatoj zamjeni“ na tekst učenice Morane Oštrić, 7.c. Srednjovjekovna bajka o vitezu, djevi, čarobnjaku i zmaju osvojila je mlade gledatelje. Kartonske lutkice koje se koriste u predstavi izradila je Likovna grupa, zajedno s učiteljicom Monikom Sobol. Glumci su dočarali kako platno, barem na trenutak, može uloviti sjenu, te da se sjena koristi i u umjetnosti. 

  

Priča o čudnovatoj zamjeni – ...kad se djeva pretvori u zmaja, a zmaj u djevu.

 


Sunčani sat

Učiteljica matematike Gordana Majnarić Janeš i učiteljica matematike i informatike Anita Štimac su, uz pomoć učenika šestih i osmih razreda, izradile sunčani sat u Mediteranskom vrtu/Učionici u prirodi, koji su smješteni u unutarnjem dvorištu škole. Sunčani sat koristi štap koji se zove gnomon i postavlja se na mjesto određeno trenutnim položajem sunca u odnosu na zemlju. Učenici su saznali da se Sunce tijekom godine u odnosu na Zemlju kreće po krivulji sličnoj broju 8 koja se naziva analema, te da pritom pravac koji određuju Sunce i Zemlja prolazi kroz 12 sazviježđa koje nazivamo zodijak. Naučili su kako postaviti gnomon na pravo mjesto, i kako pomoću njegove sjene očitati točno vrijeme. Osim što su se učenici upoznali s drugačijim načinom mjerenja vremena, u kojem se sjena koristi kao kazaljka, škola je dobila trajni ures u vidu Sunčanog sata.

 

  

Sara Adžić, 8.a, oslikava Sunčani sat                  

 Sara Grgurić, 8.b, pokazuje kako     se  postavlja gnomon

 Sjena nam govori koliko je sati

 


Camera obscura

Učenici su saznali da je Camera obscura (lat. mračna komora) i prirodni fenomen i optička sprava koja je čovjeku poznata još od davnina. Riječ je o zamračenoj prostoriji, ili kutiji, kojoj je na jednoj strani izbušena mala rupica kroz koju ulazi svjetlost. Ta svjetlost na suprotnoj strani projicira obrnutu sliku vanjskog svijeta. Upravo po principu Camere obscure funkcioniraju fotoaparati i video kamere. Tako je grupa učenika 6., 7. i 8. razreda i učiteljica matematike i informatike Maja Rendić, uz pomoć riječkog fotografa Kristijana Vučkovića, naučila izraditi fotoaparat od kutija za cipele ili limenki (tzv. pinhole kamera). Umetanjem fotoosjetljivog papira u takve kutije, učenici su „ulovili svjetlost“, odnosno zabilježili sliku izvan kutije u negativu. Naučili su i razviti fotografiju pod crvenim svjetlom, pomoću kemikalija koje se nazivaju Razvijač i Fiksir. Dobivene negative su skenirali, te na računalu pretvorili u pozitiv. Na taj su način uspjeli trajno uloviti sjenu. Učiteljica kemije Ivana Vadlja pomogla im je shvatiti na koji način fotoosjetljivi materijali bilježe svjetlost, te koja je uloga razvijača i fiksira. Svoje su fotografije, uz velikodušnu pomoć fotografskog studia Foto Kurti,  izložili na Dan znanosti. Jedna je kamera, izrađena od plastične kutijice za film, postavljena na krov škole s pogledom na jug. Na Dan znanosti 2013. će se dobivena fotografija razviti i, ukoliko je uspjela, pokazati kako se Zemlja tokom godine naginje u odnosu na Sunce.

Fotoosjetljivi papir koristili su i polaznici Likovne grupe i učiteljica Monika Sobol pri izradi fotograma. Fotogrami nastaju tako da se, pod crvenim svjetlom, predmeti poslože na fotoosjetljivi papir te se na kratko izlože svjetlosti. Tada se, opet pod crvenim svjetlom, fotoosjetljivi papir stavlja u Razvijač, gdje potamni samo na onim mjestima koja su bila izložena svjetlu. Na taj se način dobivaju zanimljive kompozicije.

Učiteljica matematike Ljerka Linić je uz pomoć učenika 7. razreda jednu učionicu pretvorila u veliku Cameru obscuru. U zamračenoj učionici učenici su mogli uživati u slici krošnji koje su se izvana kroz malu rupicu projicirale na stolove i zidove učionice, uz opuštajuću muziku i eterična ulja za koje se pobrinula Tatjana Milaković, višegodišnja suradnica OŠ Čavle, koja u školi vodi program Male škole aromaterapije.     

Učenici uz negative u mračnoj komori

Pogledali smo nijemi film o izradi i upotrebi Camere  obscure (Pinhole kamere)

    
Sa radionice koju je održao   Kristijan Vučković                        

Prva uspješna fotografija – uslikano kutijom  za cipele  (autor: Ivan Pešut, 7.b)

  

Izložba fotografija uslikanih pomoću kartonskih kutija i  limenki

Još jedna fotografija uslikana             pomoću kutije 


Prisutnima se na kraju obratila ravnateljica Tanja Stanković, čestitajući učiteljima i učenicima koji su sudjelovali na projektu, a u ime udruge Zlatni rez učenike je pozdravila mr. sc. Branka Milotić. Učenici su pokazali interes za sudjelovanje u projektu te ocijenili prezentaciju zanimljivom. Izrazili su želju za daljnjim sudjelovanjem na ovakvim aktivnostima. 

mr.sc. Branka Milotić se obratila učenicima

                           

Tekst: prof. Maja Rendić, voditeljica projekta                                                            Fotografije: Maja Linić, 8.a

 




Dan znanosti za mir i razvoj 2010.

Zada sedan gmajn,

zada sedan lazih

zemja j’ čudesih puna,

na ku špija, na ku pazi,

za ku mari

jedan vitez stari,

da nan ju ki ne bi zel.

Va Grobniku, belon gradu,

tasti junak je Kaštel.

 

Učenici su zajedno s učiteljicama  pripremili niz radionica, izložba i prezentacija posvećenih grobničkom Kaštelu pri čemu su koristili znanja i metode iz raznih prirodnih i društvenih znanosti.

 

Radionica Put po lenti vremena (matematika, povijest i informatika): učenici su, uz prezentaciju povijesnih događaja vezanih uz Kaštel i grobnički kraj, izradili lentu vremena koja sadrži podatke i ilustracije o najvažnijim događajima iz povijesti Kaštela i grobničkog kraja. U stvaranju priče o rimskom obrambenom zidu, učenici su u mjerilu 1:7500 rekonstruirali međusobni položaj triju Kaštela ( Grad Grobnik, Hreljin i Kastav )  pri čemu su se koristili zračnom udaljenošću i azimutima.

Voditelji: Denis Pavin, uč. povijesti i Maja Rendić, uč. matematike i informatike.
 

Radionica: Enigmatski zabavnik (hrvatski jezik):  u izradi je sudjelovalo 12 učenika. Bilten je izrađen prilikom izvođenja terenske nastave 11. Listopada 2010. godine u grobničkom kaštelu. Tiskano je 0 primjeraka, na 6 stranica, a sve enigmatski oblici posvećeni su grobničkom kaštelu te poznavanju grobničkog kraja, jezika, povijesti i običaja .

Voditelj: Katarina Badurina, učitelj HJ-a.

 

Radionica: Slikovni rječnik (hrvatski jezik): izrada slikovnog rječnika s izrazima na čakavskom grobničkom idiomu, hrvatskom standardnom jeziku, engleskom i njemačkom jeziku; u izradi rječnika sudjelovalo 10 učenika od kojih su neki ilustrirali rječnik.

Voditelj: Katarina Badurina, uč. HJ-a.

 

Radionica Mirisna čarolija (priroda, biologija, povijest) je podijeljena u nekoliko manjih radionica: radionica za izradu herbarija, radionica koja je prikupljala ljekovito bilje grobinštine i biljke za čajne pripravke;  radionica za izradu ljekovite kreme Mirisna čarolija;  radionica – mala škola aromaterapije.

Voditelj : Nela Perušić, uč. povijesti i geografije, Marica Šimunović, uč. prirode i biologije i Bojana Kukec, uč. TZK-e.
 

Radionica Put do kaštela i stara šterna (kemija, fizika i geografija): dokazivanje fosfata, nitritata, nitrata i amonijaka u vodi iz šterne koja se nalazi u dvorištu Kaštela te vode iz Rječine, vodovodne vode, kišnice i mora; dokazivanje mineralnih tvari u tim vodama, mjerenje temperature vode.

Voditelj: Marija Velčić, uč. biologije i kemije,

Mali fizičari su prezentirali rezultate mjerenja na Gradu Grobniku – mjerila se je udaljenost od škole do Grada Grobnika, mjerili su se i uspoređivali tlak i temperatura na Gradu Grobniku i Čavlima (gdje se nalazi OŠ Čavle), a obrađeni rezultati su prikazani grafikonima i tablicama.

Voditelj: Jelena Katić, uč. fizike

Mali geografi izradili su topografsku kartu Grada Grobnika i prezentirali je u obliku zanimljivog igrokaza.

Voditelj: Danijela Stojanović, uč. geografije.
 

Radioinica Mjerimo, crtamo, gradimo (matematika, tehnička kultura i informatika) : okosnica radionice  tehničke kulture bila je tema graditeljstva. Učenici su mjerili, izrađivali skice, crtali tehničke crteže u mjerilu ( M1:50 i M1:20 ), izradili makete u kartonu i kamenu te izradili edukativne plakate i prezentacije (u MS PowerPointu ). Radionica je obuhvatila 20- tak učenika sedmih i osmih razreda.

Voditelj : Mira Fafanđel, uč. tehničke kulture.

Matematičari su izmjerili duljinu zidina Kaštela i na temelju toga izradili tlocrt istih u mjerilu 1:200. Izmjeren je opseg, radijus i obujam kule, niša i prozora te je izrađena maketa od papira u mjerilu 1:10. Pomoću duljine sjene zida na ulazu u Katšel i duljine sjene jednog učenika te njegove visine, izračunata je visina zida na temelju čega je izrađena maketa u mjerilu 1:10.

Voditelji: Gordana Janeš, uč.  matematike i informatike.
 

Radionica Mali novinari i radijska emisija "3 + MI" : snimljena prigodna emisija o projektu i o Danu znanosti. Radijska emisija se je promovirala putem Pomorskog radia Bakar, 9.11.2010., a na sam dan prezentacije projekta, 10.11.2010., realizirani su intervjui s voditeljima Tvrtke L'Oreal i Udruge Zlatni rez, savjetnicom za fiziku, gđom Tanjom Ivošević te je ostvaren izravni kontakt s HTV-om čiji su predstavnici nazočili prezentaciji projekta te napravili prilog za emisiju Puni krug.

Uredništvo radijske emisije "3 + MI" : Katja Andrić (glavni urednik), Gloria Rožmanić (glazbeni urednik) i Anđelo Švast (tehnički urednik).
Galerija slika
Voditelj : Neda Macan, uč. HJ-a.

Tražilica



e-Dnevnik


Brojač posjeta
Ispis statistike od 13. 9. 2015.

Ukupno: 650349
Ovaj mjesec: 4340
Ovaj tjedan: 351
Danas: 44

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji


Korisni linkovi

Zabavno i poučno





preskoči na navigaciju