Učenici 4.abc i PŠ Grobnik gradu Rijeci u pohode, 3. veljače 2022.

Vedar, sunčan dan dozvolio nam je šetnju gradskom žilom kukavicom, slikanje na riječkoj rivi i razgled kulturnih znamenitosti na putu do destinacije – Dječje kuće, Muzeja grada Rijeke i palače Šećerane.

Lutkarska predstava „Sretna kućica“ u Dječjoj kući, nažalost, nije uprizorena zbog smrtnog slučaja u obitelji glavnog glumca. No, simpatične voditeljice programa omogućile su nam susret s režiserom predstave i druženje s lutkama u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka.

Prijepodne u županijskoj prijestolnici brzo je prošlo. Vratili smo se kućama obogaćeni novim znanjima o prošlosti našega grada i otplovili mislima negdje daleko u vrijeme procvata grada koji i dalje teče.

Dječja kuća

Nova i čudesna Dječja kuća jedinstvena je  riječka ustanova osmišljena posebno za djecu i njihovu aktivnu ulogu u kulturi i umjetnosti – konačno je otvorila svoja vrata u rekonstruiranoj ciglenoj zgradi bivšeg tvorničkog kompleksa Rikard Benčić.

Na četiri kata ove izuzetne kuće smještena su sva moguća kulturna odredišta koje riječki mališani, ali i djeca iz daljih krajeva, mogu zamisliti, a koja će zajednički voditi četiri gradske ustanove: Gradska knjižnica Rijeka, Art-kino, Gradsko kazalište lutaka Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Riječ je o ustanovama koje su prepoznate po dugogodišnjem radu s djecom, a u novom prostoru, uzimaju značajan korak naprijed – ne samo da poučavaju djecu o umjetnosti i kulturi već ih i osnažuju da upravo jezikom kulture i umjetnosti izraze svoje ideje, ideje 21. stoljeća.

Uz novotvorenu knjižnicu, lutkarske i izložbene prostore te niz radioničarskih kutaka, prostor Dječje kuće krase i nova kinodvorana te dva studija za montažu i zvuk koja će, na najvišem tehnološkom nivou, djeci istodobno omogućiti gledanje i stvaranje vrijednih filmova i drugih audiovizualnih sadržaja.

Muzej grada Rijeke i palača Šećerane

Središnji sadržaj palače je stalni postav. Njegov koncept izrasta iz dviju osnova. Prvu čine priče što ih pripovijedaju oslikane i štukaturama dekorirane dvorane palače, a drugu čine formirane zbirke Muzeja grada Rijeke. Stalni postav slijedi prostornu organizaciju objekta i ima dvije razine. S društvenom i gospodarskom poviješću Rijeke od 18. do kraja 20. stoljeća posjetitelji se mogu upoznati na prvom i drugom katu palače. Razlog tomu je činjenica kako začeci moderne Rijeke sežu u 18. stoljeće, kada je grad započeo uspon kao srednjoeuropska luka i industrijsko središte. Na drugom katu predstavlja se priča o bivšem proizvodnom kompleksu u kojemu se Muzej nalazi. On obuhvaća razdoblje Rafinerije šećera (18. stoljeće − početak 19. stoljeća), razdoblje Tvornice duhana (19. stoljeće − 20. stoljeće) i razdoblje metalske industrije, tj. Tvornice motora Rikard Benčić (sredina i konac 20. stoljeća).

Treći kat je radni prostor kustosa i ostalog osoblja, dok su u potkrovlju tehnički prostori Muzeja i spremišta.

Nepoznati Klimt – Ljubav, smrt i ekstaza

Publika je na ovaj događaj čekala 136 godina. Prva i jedina prilika da se izbliza pogledaju slike što su ih izradili Gustav Klimt, Ernst Klimt i Franz Matsch za riječko kazalište postojala je 1885. godine. Slike su bile tada izložene u Muzeju za umjetnost i industriju u Beču. Bile su prenesene izravno iz autorske radionice slikarske trojke, a otuda su otpremljene put Rijeke. Gdje su postavljene na svodu netom izgrađenoga kazališnog zdanja. Danas je pred nama jedinstvena prilika kada te slike možemo pogledati iz standardne gledateljske, „normalne“ perspektive. Riječ je o ukupno devet slika: tri nose potpis Gustava Klimta, trima je autor njegov brat Ernst, a tri rada naslikao je njihov Franz Matsch.

Najatraktivniji dio izložbe odnosi se na radove Gustava Klimta. Izložba predstavlja rani, manje poznat dio njegova opusa. On će po riječkom poglavlju umjetničke biografije izrasti u jedno od najvećih imena svjetskog slikarstva. Postat će rodonačelnik umjetničkog pokreta koji pamtimo pod nazivom bečka secesija. Njegove slike u  riječkom kazališnom zdanju pokazuju kako mladi slikar već tada počinje nagovješćivati ono čime će dosegnuti zvjezdani status. Riječke slike zato su važno svjedočanstvo o Klimtovoj razvojnoj liniji.

Izložbeni postav u Palači šećera odiše kazališnim ambijentom, u kombinaciji izvornih slika i suvremenih interaktivnih projekcija. Jedna povezuje Klimtove kazališne slike s riječkim kulturnim nasljeđem i širim povijesno-kulturnim kontekstom, a druga govori o slikarevoj kasnijoj stvaralačkoj fazi.

Autorica izložbe: Deborah Pustišek Antić

Đeni Kunsek, učiteljica RN-e

Za slike kliknite na ::opširnije::.