preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Razno

 

Himna OŠ Čavle

U našem grobničkom kraju,

jedna je škola za koju svi znaju;

kao kaštel poznata, samo malo manja

utvrda je igre, prijateljstva znanja.

 

Prozori su njeni zrcala za ptice

i za svako dječje nasmijano lice;

u mirisu šume, dahu Mediterana

ona nam je drugi dom svakoga dana.

 

Ref.

Mi smo uvijek spremni za pjesmu i ples,

ponosno nosimo pobjednički dres,

djetinjstva našeg ti čuvaš blaga,

bila si i ostala čavjanska škola draga!

 

Na satovima svim u zraku su ruke

i kad dođe vrijeme za put u nove luke

bit ćemo spremni za sva vremena

u kojima ćeš ostati najdraža uspomena!

Vijesti

PROJEKT CARNIVORA DINARICA I OŠ ČAVLE

 

Mladi ekolozi 4. razreda OŠ Čavle su s učiteljicom razredne nastave, razrednicom Andrejom Miler i profesorom geografije i povijesti Robertom Žagarom posjetili šumska prostranstva Platka. Kako bi se poboljšalo očuvanje velikih zvijeri – euroazijskog risa, sivog vuka i smeđeg medvjeda te kako bi se stvorili bolji uvjeti za njihov život s ljudima na prostoru zaštićene mreže Natura 2000 (prostor koji obuhvaća hrvatsko-slovensko područje Dinarida), s najmlađim stanovnicima (četvrtašići) dinarskog prostora provela se edukativna radionica u suradnji OŠ Čavle i projekta Carnivora Dinarica (PGŽ i NP Risnjak).

Sa zvukom zvona na dvorištu naše škole počela je zabavno edukativna priča o velikim zvijerima naših prostora. Uvodno predavanje otvorile su stručne suradnice PGŽ-a u projektu i učenicima ukratko predstavile pravila ponašanja u šumi, zanimljivosti o velikim zvijerima te važnost suodnosa životinjskog svijeta i čovjeka.

Dolaskom na odredište, Veliki dom na Platku, učenike su dočekali stručni suradnik NP Risnjak i turistički planinski vodič. Učenici su pojeli sendvič, popili sok te smo se uputili u obilazak šumskog prostranstva Platka.

Vodička je edukaciju otvorila govoreći o pravilima planinarenja, važnosti kutije prve pomoći u prirodi, hitnog poziva 112 te kartografskoj pismenosti. U šetnji prirodom stali smo na prvoj točki gdje je pojašnjeno čitanje šumskih markacija/oznaka te naučili razlikovati službene markacije od turističkih planinarskih staza. Stručni suradnik NP Risnjak pričao nam je o svojim susretima s velikim zvijerima Gorskog kotara te naveo nekoliko najbitnijih savjeta što činiti ako dođemo do bliskog susreta s nekom od velikih zvijeri. Naučili smo da moramo biti glasni u šumi i ukoliko vidimo medvjeda, lagano se udaljiti od njega.

Prva velika zvjer koju smo malo pobliže upoznali je smeđi medvjed. To je naša najveća zvijer, većina njegove prehrane odnosi se na biljke i u našim šumama živi oko 1000 medvjeda. Naučili smo da divlje zvijeri imaju dobro razvijena osjetila i da ih ne smijemo hraniti. Stručni suradnik ispričao nam je priču kako su needucirani stanovnici Gorskog kotara jednom prilikom hranili medvjedića, nazvali ga Tomica i uništili mu divljinu. Medvjedić se naučio na ljude i nije više bio sposoban za život u divljini. Brzo je završio u novinama i preseljen je u Kuterevo, utočište za medvjede i nikada se nije vratio u divljinu. 

Priča o dozivanju i razgovoru s vukovima običnim zavijanjem jako nam se sviđala. Zaposlenica NP Risnjak educirana je „zavijačica“. Toliko dobro imitira zavijanje vukova da joj vukovi uzvrate glasajući se. Zanimljivo, zar ne? Učenici su probali dozvati vukove, ali na sreću neuspješno. Vuk je tijekom povijesti bio negativno okarakteriziran i ljudi su ga skoro istrijebili. Zato su i nastale razne priče kao što su Crvenkapica, Vuk i sedam kozlića, Tri praščića i slično. Vuk je daleki rođak domaćih pasa. Izgleda kao sivi, veliki, mršavi pas. Vuk je zvijer koja živi u čoporu. Zanimljivo je da svaki čopor zapravo obitelj koja se sastoji od alfa ženke, alfa mužjaka i njihovih potomaka. Ukoliko se u čoporu dogodi tragedija, vukovi znaju tugovati i do 4 tjedna. Razlika između vuka i psa je u tome da vuk ima usku šapu (stopalo), a pas široku. Vuk hoda ravno, a pas trči naokolo. U našim šumama živi oko 200 vukova.     

Rastužila nas je informacija da je zadnji ris u našim šumama ubijen 1903. godine te da u vrijeme proglašenja NP Risnjak u šumama parka nije živio niti jedan ris. Suradnjom Hrvatske i Slovenije u našim šumama ponovno šeću risovi. To su potomci doseljenih risova iz šuma Karpata, mladih ulančanih planina u Rumunjskoj. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća preselilo se 6 jedinki risa. Kroz projekt naselilo se još 14 mužjaka da bi se u populaciju unijeli svježi geni. Ris je velika šumska mačka koja se od ostalih mačaka razlikuje po specifičnim ukrasima na ušima. Dnevno prehoda i do 45 km.

Sve velike zvijeri strogo su zaštićene životinjske vrste. Edukaciju smo završili ručkom i kratkom igrom (nogomet, badminton) te se vratili u školu u 14 sati.

 

Robert Žagar, prof.

 

Za slike kliknite na :: opširnije::.




Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Maja Rendić   datum: 23. 6. 2021.

Tražilica

e-Dnevnik


Brojač posjeta
Ispis statistike od 13. 9. 2015.

Ukupno: 653556
Ovaj mjesec: 7547
Ovaj tjedan: 1516
Danas: 157

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji


Korisni linkovi

Zabavno i poučno





preskoči na navigaciju