I MALENI UČE O ZNANOSTI NA ZABAVAN NAČIN

Učenici četvrtoga razreda na nastavi Informatike upoznali su rad Danice Kragić Jensfelt, hrvatske znanstvenice, koja je poznato  lice u svijetu robotike i računalnih znanosti. Uz robotiku, profesorica Kragić voli modu tako da su učenici osmih razreda kreirali odjeću za lutke konstruirane iz slagaljki za robotiku koristeći polimer i elektroničke elemente.

Slika 1. – Izrada odjeće za lutke

Na satu Geografije učenici petih razreda izradili su geografsku kartu s lokacijama rođenja znanstvenica koje su proučavali na nastavi ostalih predmeta. Postavili su hipotezu - Ima li mjesto rođenja veze s uspjehom znanstvenice. Zaključili su da je za uspjeh potreban trud te da svatko može uspjeti ako je dovoljno uporan i vrijedan.

Sat povijesti bio je posvećen ženama koje su mijenjale i obilježile hrvatsku povijest.

Slika 2. – Ima li mjesto rođenja veze s uspjehom

O ŽENAMA NA ENGLESKOM, NJEMAČKOM I HRVATSKOM JEZIKU

Na satu Njemačkoga jezika govorilo se o Angeli Merkel. Mnogi ne znaju da je Angela svoju karijeru uspješne znanstvenice zamijenila karijerom političarke u kojoj je također izuzetno uspješna. Angela Merkel studirala je fiziku na Sveučilištu u Leipzigu, koju je i doktorirala 1986. u Berlinu. Od 1978. do 1990. godine radila je kao kvantna kemičarka u Centralnom institutu za fizičku kemiju Akademije znanosti. Isječke iz njezine biografije učenici su uobličili na plakatu, i to na njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku.

Povodom Dana znanosti učenici su gledali dokumentarni film o Sanji Babić, mladoj znanstvenici te su raspravljali o položaju žena u znanosti. Također, na satu Hrvatskoga jezika učenici su upoznali zanimljivu priču o Helen Keller, a koje su žene usporedno ostavile traga na polju znanosti i glazbe istražili su učenici na satu Glazbene kulture. Mira Aroyo i Diane Nalini u potpunosti su zaokupile pažnju učenika svojim glazbenim stvaralaštvom.

Na satu Engleskog jezika učenici šestih razreda upoznali su se s poznatim Hrvaticama, pogledali prezentaciju Famous Croatian Women, sudjelovali u razgovoru te provjeravali svoje znanje o Ivani Brlić- Mažuranić, Karolini Riječkoj, Janici Kostelić i Vesni Parun.

Učenici petih razreda upoznali su se s likom i djelom afričke znanstvenice i aktivistkinje te dobitnice Nobelove nagrade za mir Wangari Maathai (1940.-2004.), poznate kao The Tree Lady (Žena drvo). Maathai je svojim djelovanjem i osnivanjem organizacije The Green Belt Movement (GBM), zaslužna za pošumljavanje velikih površina u Africi kao i za zapošljavanje tisuće žena iz najsiromašnijih afričkih područja. Učenici su najprije pogledali i poslušali audioslikovnicu o Mathhainu životu A Tiny Seed, a zatim i isječke iz intervjua s poznatom znanstvenicom. Njena priča o požaru u šumi iz koje su pobjegle sve životinje, osim kolibrića koji je požar pokušavao ugasiti, te njena izjava I will be a hummingbird. (Ja ću biti kolibrić.) potakla je učenike da razmisle o tome što mi kao pojedinci možemo učiniti za svijet oko nas. Wanagari nas je naučila da, koliko god mali i beznačajni mislili da jesmo i koliko god se  naš trud činio uzaludan, ako damo sve od sebe i ne odustanemo, možemo učiniti velike stvari.

PROGRAMIRANJE, KRATERI, PLANETI

Tko je Ana Lovelace, istražili su učenici petih i šestih razreda na satu Informatike i doznali da se smatra prvom računalskom progamerkom kojoj je posvećen jedan dan u listopadu kada se slave postignuća žena na području tehnologije, inženjerstva i matematike.

Na satu Fizike sedmaši su pogledali prezentaciju o dvjema ženama znanstvenicama koje su pridonijele razvoju i popularizaciji znanosti. Riječ je o riječkoj znanstvenici Dijani Dominis Prester, čiji istraživački interesi uključuju ekstrasolarne planete, dvojne zvijezde, gravitacijske leće, astrometriju, astročestičnu fiziku, skupove galaksija itd. Dijana Dominis Prester sudjelovala je u važnom otkriću hladnog planeta OGLE-2005-BLG-390Lb.

Slika 3. – Dijana Dominis Prester, riječka znanstvenica

Uz poznatu Riječanku učenici su upoznali rad Marie Goeppert Mayer, dobitnice Nobelove nagrade za otkriće nuklearne ljuskaste strukture. Po njoj je nazvan krater na Veneri (Goeppert-Mayer (krater).

Istražena je biografija i aktivnost hrvatske kineziologinje Ana-Marije Jagodić Rukavine koja je začetnica vježbanja Body tehnike, metode vježbanja koja ujedinjuje rehabilitaciju, sport i rekreaciju.

PROJEKT UNUTAR PROJEKTA

Žena – riječ, slika, lik

Da nije bilo korone i nastave u virtualnom okruženju, odavno bi balerina, proizvod kreativnih matematičara, novinara i likovnjaka zaplesala svoj ples. Ideja o projektu Žena – riječ, slika, projektu unutar projekta, rodila se zahvaljujući izložbi Alexandera Caldera –Magija skulpturalnog pokreta u Umjetničkom paviljonu i izložbi u Etnografskom muzeju Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave. To je bio prvi korak u realizaciji projekta. Calderovi mobili bili su poticaj polaznicima kreativnih grupa škole da osmisle aktivnosti i realiziraju planirano. Matematičari su odlučili izraditi vlastitu instalaciju.

Slika 4. - Mjerenje, crtanje, izrezivanje

Slika 5. - Likovnjaci su obojali lik balerine

Da bi tijelo balerine bilo proporcionalno, izmjerili su visinu jedne učenice te duljine njenih ruku, nogu i torza. Likove sukladne likovima na hamer papiru nacrtali su na stiroporu te izrezali. Kako bi instalacija bila stabilna, bilo je potrebno izraditi postolje i željeznu osnovu na koju su žicom prikačili geometrijske likove. Na instalaciji se nalaze četiri različita trokuta, pravokutnik, elipsa i krug. Matematičari su izračunali površinu i opseg navedenih likova.

Kad su matematičari odradili svoj dio posla, na red su došli likovnjaci koji su obojali likove i doprinijeli umjetničkom dojmu instalacije. Likovnjaci su bojali, slagali i kombinirali plohe boja inspirirani Calderom.

Slika 6.  – Lik balerine

Polaznici novinarske i literarne grupe pratili su rad matematičara i bilježili aktivnosti na temelju kojih su pisali vijesti, izvješća i osvrte. Viđeno na radionicama kreativnih matematičara poslužilo je kao motivacija za obradu jezičnih sadržaja (zavisno složena rečenica, upitne zamjenice). S likom balerine učenici su povezali i pojam plesa pa su pripremili intervju s mladim riječkim koreografom.

Istražili su poznate svjetske balerine. Privukla ih je biografija Mije Čorak Slavenske, a televizijski prilozi i dokumentarni film potaknuo je učenike na dodatno istraživanje života i rada primabalerine. Na temelju prikupljenih podataka učenici su izradili prezentaciju i pripremili javno izlaganje, vodeći računa o strukturi izlaganja.

Projekt je predstavljen u povodu Dana znanosti tako što su učenici očitali QR kod i pristupili sadržajima u Sway prezentaciji. Lik balerine izložen je u predvorju škole.

Slika 7.  – Izrada plakata

Nastava online uključila je učenje digitalnih alata te ovladavanje digitalnim kompetencijama. Da svako znanje dobro dođe, upravo je predstavljanje projekta pokazalo koliko je alata korišteno u pripremi materijala. Navedenim aktivnostima, koje su bile drukčije organizirane zbor specifičnosti situacije u kojoj se nalazimo, pojedine znanstvene teme mogle su se približiti i objasniti na jednostavniji način. Sve što se naučilo tijekom nastave online i nastave u specifičnim uvjetima postaje iskustvo koje itekako može dobro doći u daljnjem školovanju i životu uopće.

Dolores Maršanić, učiteljica hrvatskoga jezika